Ubrzanom digitalizacijom, razvojem tehnologije i globalizacijom sve se veći broj ljudi, poznavatelja više jezika, okreće prevođenju, bilo kao hobiju, honorarnom ili svakodnevnom poslu, odnosno zanimanju.
U svemu tome nameće se pitanje kvalitete prijevoda, stručnosti prevoditelja i samog procesa koji prati prevođenje. Može li se doista svatko nazivati prevoditeljem i moraju li svi prevoditelji biti dobri i kvalitetni, dok god njihovi prijevodi pomažu u komunikaciji ljudi diljem svijeta. Što reći o prevoditeljima i prijevodima koji „nisu dobri“? Znaju li takvi prevoditelji da su im prijevodi slabije kvalitete? Kako naplatiti takav prijevod i treba li ga uopće naplatiti?
Posljedice prevoditeljskih usluga
Postoji nekoliko problema. Prvi je od njih taj što loši prijevodi često rezultiraju nesporazumom. Pogrešno prevedene informacije gube svu svoju vrijednost i mogu postati opasne. Posljedice loših prijevoda mogu biti razne, od ozbiljne invalidnosti osamnaestogodišnjaka kojemu nije pruženo odgovarajuće liječenje jer u tom trenutku nije bila prisutna osoba koja bi prevoditeljske usluge obavila na odgovarajućoj razini, do smrti tisuće ljudi u Hirošimi i Nagasakiju. Postoji urbana legenda da je na Trumanovu odluku o bombardiranju utjecao pogrešan prijevod odgovora japanske vlade na uvjete predaje koje su predložili predvodnici Savezničkih sila. Naravno, loš prijevod nema uvijek tako tragične posljedice, ali često iskrivi poruku, na taj način čineći prijevod besmislenim, tj. otežava komunikaciju, umjesto da ju olakša. Drugi je problem s lošim prijevodom taj da pogoršava sveukupan sadržaj, i u slučaju da točno prenese poruku izvornog teksta. Ljudi se počinju navikavati na čitanje loših tekstova čudeći se tipfelerima, pogreškama i čudnim jezičnim strukturama zbog kojih se nerijetko pitaju što je pisac htio reći. Nejasno pisanje za neke osobe postaje novi standard. Ne možemo se ne zapitati je li doista potrebno stvarati više sadržaja niske kvalitete u svijetu u kojem dolazi do stalne preopterećenosti informacijama.
Cijena prijevoda
Ovaj drugi problem i nije toliko zabrinjavajući. Naposljetku, svi možemo dijeliti informacije s ljudima koji nas okružuju, a ako posjedujete jezične vještine, zašto ih ne iskoristiti kako biste neke tekstove učinili dostupnima onima koji ih drugačije ne bi mogli pročitati. Sve je to u redu, dok god to ne uključuje novac, tj. cijenu prijevoda. Primjerice, u redu je prijatelju dati savjet o zdravoj prehrani na temelju osobnog iskustva, no nije u redu naplatiti savjete o prehrani, ako nemate potrebne kvalifikacije. U redu je ako, primjerice, podijelite svoje iskustvo o brizi za mačiće na društvenim mrežama, ali nije u redu naplatiti veterinarske savjete, a niste veterinar. U redu je prevoditi za vaše osobne svrhe ili iz užitka, ali nije u redu naplatiti ispodprosječan proizvod, a također nije u redu koristiti usluge neprofesionalaca kako biste zaradili. Na žalost, na tom principu rade mnoge tvrtke u nastajanju. O uberizaciji različitih industrija može se reći mnogo toga, no prevoditeljska je industrija drugačija, a za to postoje barem dva razloga:
- a) Kako biste bili prevoditelj nije dovoljno samo poznavanje dvaju jezika
Suprotno od onoga što mnogi ljudi misle, poznavanje dvaju ili više jezika ili čak bilingvalnost nije dovoljno za prijevode profesionalne kvalitete. Prevođenje je vještina koja zahtijeva vježbu. Tu vještinu nećete postići obavljanjem povremenih prevoditeljskih zadataka na svom mobitelu. Kako biste preveli neke tekstove, također će vam biti potrebno profesionalno znanje. Upravo zato profesionalni prevoditelji pridaju veliku pozornost svom NPR-u (neprestanom profesionalnom razvoju).
- b) Prevođenje i vrijeme
Mnoge crowdsourcing prevoditeljske platforme reklamiraju iznimnu brzinu kao jednu od svojih prednosti nad konkurentima. Ta se brzina često postiže dijeljenjem teksta na više prevoditelja, što neizbježno utječe na kvalitetu konačnog proizvoda. Različiti ljudi imaju različite stilove pisanja, a kod takvih platformi trebali biste paziti i na nedostatak osiguranja kvalitete ili urednika. Osim toga, postoje oblici prijevoda, kao što je kreativno prevođenje, koji jednostavno zahtijevaju više vremena. Iluzorno je očekivati da će se slogan, za koji je nekom kreativnom timu bilo potrebno nekoliko sati, dana ili tjedana brainstorminga, moći prevesti u nekoliko minuta, iako on sadrži samo nekoliko riječi. Čak i u ovom brzom načinu života kvaliteta često nadilazi brzinu pa biste trebali pažljivo razmisliti pri odabiru davatelja prevoditeljskih usluga. Komunikacija i izgradnja mostova između kultura trebala bi biti prioritet, ali ti bi mostovi trebali biti čvrsti kako bi ih ljudi mogli sigurno koristiti. U suprotnom, mogu donijeti više štete nego koristi.
Utjecaj lošeg prijevoda na društvo prevoditelja
No, kako se kaže, svaka roba ima svog kupca. Tako će nerijetko klijent izabrati izvršitelja čiju će uslugu platiti manje ili će prijevod dobiti brže, ne mareći pritom za kvalitetu. Ako vam je prijevod potreban za internu komunikaciju ili potrebu, neće vam biti toliko bitno što je sadržaj možda lošije kvalitete ili nije dovoljno kreativan jer ćete poruku shvatiti. No ako će prevoditelji koji se ni ne trude napredovati i koji prevođenje shvaćaju kao „poslić sa strane“, nastaviti naplaćivati svoje usluge i prijevode po niskim cijenama, tada bi se trebali prestati baviti tim poslom jer obezvrjeđuju svoje kolege koji ulažu trud i naporno rade kako bi isporučeni prijevod bio što kvalitetniji, a samim time i cjelokupno društvo prevoditelja, rušeći na taj način cijene kojima bi se kvalitetno prevoditelji pošteno isplatili.
Izvor:
