Što NE prevoditi?
Prevoditelji inače vole vjerovati kako ne postoji neprevodiv tekst, već samo prevoditelj koji se ne zna izboriti s njim.
No postoje i određene stvari koje ne zahtijevaju intervenciju prevoditelja i treba ih jednostavno ostaviti takvima kakve jesu, kao npr. adrese. Ima i onih koje su svakako predmet dvojbe i svaki puta kada se prevoditelj s njima susretne, uvijek se iznova zapita treba li ih prevoditi ili ih samo prepisati, ili pak napraviti nešto treće.
Prevođenje naziva društava i proizvoda
Što učiniti s nazivima društava i proizvoda? Mnogo se prevoditelja svakodnevno suočava s ovim problemom. Primjerice, na internetskoj stranici www.proz.com ima više od 1.560 tema u kojima prevoditelji razmjenjuju iskustva i mišljenja o prevođenju vlastitih imenica.
Ako vi, kao lingvist ili voditelj prevoditeljskog projekta, radite na relativno velikom projektu, odgovor na vaše pitanje vjerojatno se već nalazi u uputama za prevođenje. No nemaju svi projekti spreman odgovor kada se tek upustite u rad na njima. Ako se nađete u takvoj situaciji, evo nekih savjeta koji bi vam mogli biti korisni.
Prvo istražite problematiku
To je najosnovniji savjet za svaki problem u prevođenju, ali da – sve što ne znate, pitajte Google, on često zna bolje od vas (ali ne i uvijek!). Potražite službeni prijevod na internetskoj stranici vašeg klijenta. Ako vaš klijent na svojoj internetskoj stranici ima preveden naziv svog društva i proizvoda i ako ih je objavio na njoj, onda biste trebali koristiti te nazive.
Što kada nema službenog prijevoda?
Međunarodne organizacije inače imaju službene prijevode svojih naziva, ali to nije uvijek slučaj s domaćim i lokalnim društvima.
Trebate li prevoditi imena kada ne postoji službeni prijevod? Nema točnog, a ni netočnog odgovora na ovo pitanje jer sve ovisi o tomu što želi vaš klijent. Dakle, prvo provjerite s klijentom što želi da napravite s njegovim nazivima u prijevodu. Možete ga jednostavno pitati ili, još bolje, predložiti mu neke mogućnosti i pustiti ga da sam odluči o tomu što bi bilo najbolje.
Možete koristiti četiri formata:
- 1. Original – samo ostavite izvorni naziv.
Neki nazivi možda neće imati smisla kada se prevedu, a možda će i izazvati nesporazume. U takvim je slučajevima sigurnije ostaviti originalni naziv.
- 2. Original (prijevod) – nakon izvornog naziva u zagradu stavite prevedeno ime.
Zadržavanjem izvornog naziva možete izbjeći nesporazume, ali čitatelji možda neće razumjeti jezik. Korištenjem ovog formata dat ćete im i objašnjenje, prevodeći naziv.
- 3. Prijevod (original) – prevedite naziv i u zagradu stavite original.
Ako mislite da bi bilo bolje da se naziv prevede, ali i dalje želite zadržati original kako biste izbjegli nesporazume, možete koristiti ovaj format. Kada vaš proizvod pronađe svoje mjesto na tržištu, moći ćete polako ukloniti zagrade.
- 4. Transliteracija – pružite fonetski prijevod originalnog naziva.
Ovo se preporučuje kada izvorni i ciljni jezik koriste dva različita pisma. Npr. ako prevodite s engleskog na srpski, vašoj će publici biti draže ako je naziv pisan na njihovom jeziku/pismu.
Što kada nemate vremena provjeriti želi li vaš klijent da se nazivi društava i proizvoda prevode?
Baš kao što ste i vi jako zaposleni, tako je i vaš klijent. Možda nemate dovoljno vremena provjeriti što vaš klijent želi jer je rok za prijevod iznimno kratak. Klijent se možda ne snalazi najbolje s e-poštom pa mu trebaju dani i dani da odgovori, a vaš je rok i dalje isti i sve je bliže i bliže.
U takvom slučaju najsigurnija je druga opcija koja izgleda ovako – original (prijevod). Ako se prijevod nalazi u zagradama, klijent će ga lakše pronaći i ukloniti ako shvati da mu smeta ili ako mu se jednostavno ne sviđa.
Prijevodi vlastitih imenica u knjigama za djecu?
Kada govorimo o prevođenju dječje književnosti, u obzir treba uzeti socijalne i pedagoške čimbenike. Dječje knjige djeci pružaju zabavu, ali i pomažu u razvijanju njihovih vještina čitanja. Dječje knjige prenose znanje o svijetu, vrijednostima, običajima i prihvatljivim ponašanjima te na taj način oblikuju identitete, vrijednosti, kulturološka očekivanja. Dječja književnost ima posebne značajke, a prevoditelji koji se specijaliziraju za dječju književnost smatraju da je dobar prevoditelj onaj koji je nevidljiv te da prijevod treba imati istu svrhu kao i izvornik. Stoga, kada se bave problematikom vlastitih imenica, prevoditelji primjenjuju svoje poznavanje ciljne kulture, iskustava, ideja, normi i vrijednosti. Kako bi održao funkciju izvornog djela, prevoditelj mora prepoznati značenje vlastitih imenica. Istraživanja pokazuju da prevođenjem vlastitih imenica u ovim slučajevima, djecu lišavamo zanimanja za druge kulture, a ako ih ostavimo u originalu, potičemo njihovo zanimanje i želju za upoznavanjem drugih kultura. To svakako treba uzeti u obzir kada se bavimo ovakvim tekstovima.
Prevođenje adresa
Opće je pravilo da bi adrese trebalo ostaviti u originalu. Uzmite u obzir svrhu vašeg prijevoda i koristite zdrav razum. Primjerice, ako se radi o prijedlogu za poslovnu suradnju i jedno društvo (vaš klijent) mora kontaktirati drugog klijenta (nekoga s kime žele surađivati), ta adresa svakako ima svrhu. Svrha adrese bila bi da se nekomu nešto pošalje ili da se ode na tu lokaciju, a prevedena adresa ne ispunjava tu svrhu. Poštar ne može dostaviti poštu na prevedenu adresu i vaša pošiljka neće stići na odredište.
Izvori:
http://www.translationdirectory.com/articles/article1522.php
https://www.globalme.net/blog/company-product-names-should-you-translate-them
