Jezik je osnovno sredstvo komunikacije koje učimo od trenutka kada dođemo na ovaj svijet.
Često se identificiramo u okviru jezika koji (ili koje) govorimo, a jezik i način na koji govorimo, te izrazi koje koristimo, odaju mnogo više informacija o nama, nego što na prvu mislimo. Jezik je veoma moćno sredstvo karakterizacije likova u književnosti i filmu, stoga nije čudno da neki pisci u određenim situacijama čak izmišljaju vlastite jezike. Osim karakterizacije likova, jezik može odrediti ugođaj cijelog djela. Takvo što osobito je popularno u znanstvenoj fantastici i fantastičnim žanrovima zbog većeg jaza između likova, kultura, čak i planeta.
NADSAT
Nadsat nije jezik u punom smislu te riječi. Radi se o slengu ili načinu govora koji je izmislio Anthony Burgess za svoj roman Paklena naranča. Burgess je, kao učeni jezikoslovac i poliglot, bio svjestan da će u slučaju da likovi u njegovu romanu budu govorili suvremenim slengom, on relativno kratkom roku zastarjeti. Zato je izmislio vlastiti sleng kojim je okarakterizirao mlade nasilnike u svom distopijskom romanu, a koji se uglavnom temelji na ruskom i romskom jeziku te djetinjastim rimama. U izvornoj engleskoj verziji tako glavni lik i pripovjedač Alex umjesto riječi head (glava) govori gulliver, see (vidjeti) je viddy, man (čovjek) tako postaje chellovek, apology (isprika) je appypolly loggy itd. Na kraju romana uglavnom je priložen i rječnik nadsata kako bi se čitatelji lakše snašli, pogotovo oni koji ne znaju niti jedan slavenski jezik.
NOVOGOVOR (NEWSPEAK)
George Orwell je u jednom od svojih najpoznatijih romana, Tisuću devetsto osamdeset četvrta, izmislio poseban način izražavanja koji bi odgovarao totalitarističkom režimu o kojemu se u knjizi radi. Takozvani novogovor u potpunosti je u smislu gramatike i vokabulara pojednostavljivao jezik, kako bi se izbjegle „zlomisli“, odnosno loše misli protiv željenog režima i države Oceanije, te na taj način potvrdila dominacija režima. Tako su iz jezika izbačene sve negativne riječi i umjesto njih se na pozitivne dodavao prefiks ne- (u izvornom engleskom un-). Primjerice, umjesto loše počelo se govoriti nedobro (engl. ungood). Ovo i još mnogo drugih pravila poslužili su Orwellu da stvori svijet u kojemu su ljudi jezično, a samim time i misaono veoma ograničeni.
VILENJAČKI
Svima dobro poznata Tolkienova djela poput Hobita i trilogije Gospodara prstenova posebna su i po tome što sadrže čak dva izmišljena jezika. Budući da je Tolkien između ostaloga bio i filolog, sam je izmislio nekoliko jezika oko kojih je zapravo gradio svoje priče i svjetove. Sindarin i quenya dva su vilenjačka jezika, od kojih svaki ima nekoliko razvijenih dijalekata. Sindarin je uglavnom temeljen na velškom, a quenya na finskom jeziku. Oba je jezika Tolkien volio i proučavao. Obožavatelji Tolkienovih djela ta su dva jezika i njihove dijalekte prvo mogli čuti u ekranizaciji trilogije Gospodar prstenova, a zatim i u Hobitu. To je mnoge inspiriralo da nauče vilenjačke jezike, a svakako im je pomoglo i to što je Tolkien bio toliko posvećen jezicima da ih je u potpunosti razvio, od vokabulara i gramatike, pa čak i do vlastitog pisma.
DOTHRAKIJSKI I VALYRIJSKI
Megapopularni romani serijala Pjesma leda i vatre i televizijska serija Igra prijestolja, snimljena prema navedenim romanima, potaknuli su mnoge na učenje čak dva izmišljena jezika: dothrakijskog i valyrijskog. George R.R. Martin za potrebe romana izmislio je nekoliko riječi i izraza na novim jezicima, ali nije sam izmislio potpuno nove jezike. Tek ih je David J. Peterson, poznati jezikoslovac koji se bavi stvaranjem potpuno novih jezika, za potrebe serije oblikovao i razvio u ono što su danas. Budući da je valyrijski jezik prema povijesti svijeta iz serijala Pjesma leda i vatre izumro oko 400 godina ranije, on se u seriji rjeđe koristi te je samim time i manje razvijen od dothrakijskog, ali za razliku od njega, valyrijski se može učiti čak i na jednoj od najpoznatijih web stranica za učenje jezika – duolingu. Dothrakijski je jezik nomada ratnika stoga se njegov izgovor temelji na arapskom, španjolskom, estonskom i svahili jeziku kako bi zvučao malo grublje. Razvio se iz nekolicine riječi i izraza koje je Martin osmislio i napisao u romanima, a danas je potpuno funkcionalan jezik s razvijenim gramatičkim pravilima i preko 3000 riječi te se iz dana u dan sve više razvija.
KLINGONSKI
Možda najpoznatiji slučaj izmišljenog jezika koji je zaludio kuglu zemaljsku jest klingonski. Jezik svemiraca naboranog čela iz popularne franšize Zvjezdane staze izmislio je Marc Okrand za potrebe filma Zvjezdane staze 3: Potraga za Spockom (1984). Do tada je klingonski jezik bio besmisleno brbljanje bez ikakvog značenja gdje je bio bitan samo izgovor. Kako je klingonski jezik izvanzemaljaca, Okrand je izmislio potpuno novi jezik koji ne zvuči slično niti jednom postojećem jeziku, ali ga je moguće izgovoriti. Osim vokabulara i izgovora, obrnuo je i neka gramatička pravila. Tako umjesto uobičajenog poretka gramatičkih struktura subjekt-predikat-objekt, u klingonskom nalazimo rečenice koje imaju strukturu objekt-predikat-subjekt, kako bi se što više odmaknuo od bilo kojeg poznatog mu jezika.
OSTALI JEZICI
Osim gore navedenih jezika, postoji mnoštvo drugih jezika, izmišljenih za potrebe književnosti, filmova ili igara. Tako je primjerice ono što se svima čini kao „baljezganje“ likova u računalnoj igrici The Sims zapravo njihov jezik simlish, koji se isto može naučiti. Simlish nema razvijenu gramatiku, ali možete naučiti riječi i izraze toga jezika kako biste bolje shvatili što vam vaši likovi žele poručiti. Isto tako, slatki žuti Minioni (Malci), koji su planetarno popularni, govore vlastitim jezikom minionese koji posuđuje riječi i izraze iz mnogih jezika poput engleskog, španjolskog, francuskog, japanskog, korejskog i tagaloga.
Originalni link:
http://mentalfloss.com/article/84993/12-fictional-film-and-tv-languages-you-can-actually-learn
Linkovi u tekstu:
https://www.duolingo.com/course/hv/en/Learn-High-Valyrian-Online
https://www.outerplaces.com/science/item/16693-star-trek-klingon-language-marc-okrand
