Prevođenje je pismeno ili usmeno prenošenje književnih, znanstvenih, obavijesnih tekstova, govora i drugog iz jednoga jezika u drugi (ciljni) jezik,
dok se konačan rezultat procesa naziva prijevod. Velika većina ljudi upoznata je s pojmom prevođenja i što može očekivati od konačnog proizvoda nakon što naruči prijevod. Nekada nismo svjesni koliko je stvari oko nas proizvod prijevoda i koliko su prevoditelji bitne osobe za svakodnevno funkcioniranje. Vjerojatno se nikada niste zapitali koji je najstariji zabilježen prijevod u svijetu ili primjerice koje se knjige ili internet stranice najviše prevode. U nastavku donosimo odgovore na ta pitanja i još neke zanimljivosti.
Najstariji prijevod
Najstariji zabilježen prijevod, a ujedno i jedno od najstarijih i najznačajnijih djela svjetske književnosti, je Ep o Gilgamešu. Napisan je klinastim pismom na pločama, na sumerskom jeziku koji se smatra najstarijim pismenim jezikom čovječanstva, no pronađene su i njegove inačice na akadskom, asirskom, hurijskom i hetitskom jeziku. Upravo se ti prijevodi na druge jezike smatraju najstarijim poznatim prijevodima s jednog jezičnog sustava na drugi. Prijevodi su nastali oko 2000 godina prije Krista. Iako to čini prevođenje prilično starim zanimanjem, smatra se da je usmeno tumačenje još starije.
Vrijednost industrije prevođenja
Iako je vrijednost same profesije nemjerljiva, smatra se da jezična (prevoditeljska) industrija danas vrijedi oko 40 milijardi dolara te da taj broj ubrzano raste. Procijenjeno je da na svijetu radi oko 300 tisuća profesionalnih prevoditelja, no teško je dobiti točan broj jer mnogi rade kao freelanceri. Pet najčešćih ciljnih jezika čine njemački, francuski, španjolski, engleski te japanski jezik, dok su pet najčešćih polaznih jezika engleski, francuski, njemački, ruski i talijanski jezik.
Najprevođenija internet stranica
Vjerojatno se nikada niste zapitali, no odgovor bi vas mogao iznenaditi. Najprevođenija internet stranica nije ona tehnološkog diva Apple, koja nudi 128 jezika i dijalekata, niti Wikipedija s 42 milijuna stranica, a koju možete čitati na 286 jezika. Primjerice, internet stranica Vatikana prevedena je na samo devet jezika, uključujući engleski i latinski. Sve njih nadmašila je službena internet stranica Jehovinih svjedoka, pripadnika međunarodne kršćanske vjerske zajednice, a koja je u trenutku pisanja ovog članka nudila 1006 jezika. Neki od njih uključuju i pensilvanijski njemački, kojim se služi najmanje 100,000 Pensilvanijskih Nizozemaca u SAD-u, zimbabveanski znakovni jezik te nekoliko inačica tajskog jezika. Misija je Jehovinih svjedoka proširiti svoju vjeru u svaki kutak zemaljske kugle, a ne postoji bolji način od postizanja tog cilja od prijevoda sadržaja na velik broj jezika.
Najprevođenija knjiga na svijetu?
Uz ljubav koju Jehovini svjedoci gaje prema jezicima, ne iznenađuje da su njihove publikacije među naprevođenijima u svijetu. Od 10 najprevođenijih tekstova u povijesti, 7 čine publikacije društva Stražarska kula. Ostale tri su Biblija, najprevođeniji pojedinačni tekst u povijesti (dostupan na 554 jezika – iako su neke od knjiga iz Biblije prevedene na gotovo 3 tisuće jezika), Opća deklaracija o pravima čovjeka (prevedena na 462 jezika) te Mali princ Antoinea de Saint-Exupéryja, koji je ujedno i najprevođeniji roman (preveden na oko 300 jezika). Autori čija se dijela najviše prevode su Agatha Christie, Jules Verne i William Shakespeare.
Međunarodni dan prevoditelja
Sv. Jeronim čuveni je prevoditelj u kršćanskoj povijesti. Preveo je Stari zavjet na latinski izravno s izvornog hebrejskog. Dan kada je umro, 30. rujna., postao je Međunarodni dan prevoditelja, a sam sv. Jeronim zaštitnik prevoditelja.
Romanopisci koji su voljeli/mrzili prijevode svojih djela
Jedan od autora koji nije imao problem s prijevodom svojih djela svakako je Gabriel Garcia Marquez. On je prijevod svog romana Sto godina samoće na engleski jezik smatrao umjetničkim djelom. „Dobar prijevod uvijek je ponovno stvaranje na drugom jeziku“, tvrdio je. Za prevoditelja Gregoryja Rabassu rekao je da je jedini prevoditelj koji ga nikada nije pitao za pojašnjenje nekog pojma ili motiva koji bi objasnio u fusnoti.
Njegova suprotnost bio je Vladimir Nabokov koji je svoje prve romane i novele, kao što je Camera obscura, pisao na materinjem ruskom jeziku. Kada je to djelo bilo prevedeno na engleski, Nabokovu se prijevod nije ni najmanje svidio, ustvari otišao je toliko daleko da je napisao svoju vlastitu englesku inačicu djela, preradivši ga u velikoj mjeri i promijenivši mu naslov. Kasnije je književni teoretičar koji je proučavao Nabokova otkrio da krivica ipak nije bila prevoditeljeva, već autorova jer je stil bio loš te pokazao da je isti mogao napisati i drugorazredni roman.
Posljednji govornici svog jezika
U školi učimo engleski, njemački, francuski, španjolski, no često nismo ni svjesni da na svijetu postoji više od 7 tisuća živih jezika. Mnogo jezika je izumrlo, a to se dogodi kada umre posljednji izvorni govornik toga jezika. Postoje i ugroženi jezici, za koje postoji opasnost od izumiranja, a neki od njih su ostali sa samo jednim govornikom. Primjerice Cristina Calderón iz Čilea smatra se posljednjom živućom govornicom jezika yaghan, Verdena Parker iz SAD-a posljednja je govornica jezika hupa, Gyani Maiya Sen iz Nepala jezika kusunda, a Marie Wilcox iz SAD-a jezika wukchumni.
Prevođenje igra jednu od najbitnijih uloga u povijesti, kulturi i ljudskom životu te je isto potrebno osvijestiti. Sada kada ste pročitali ove zanimljive činjenice možda ćete idući puta kada sretnete osobu koja se bavi ovim drevnim zanimanjem više cijeniti, a možda joj i pomoći da još malo više poveže dijelove svijeta.
Izvori:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Prevo%C4%91enje
https://en.wikipedia.org/wiki/Epic_of_Gilgamesh
https://www.daytranslations.com/blog/great-translation-facts/
