„Jesi li postao selfie na Face i tagirao nas? Koliko lajkova imamo? Idi provjeri na wall! Slika je brutalna!“
Neologizmi u svakodnevici
Sigurno vam se već dogodilo da skupina srednjoškolaca pored vas u tramvaju govori nekim jezikom za koji niste sigurni da razumijete. Njihov je govor prepun novih riječi koje zbog kulturnih dodira većinom dolaze iz engleskog jezika, a često upotrebljavaju i hrvatske riječi, no u nekom značenju koje vama nije poznato. Okrenete očima, upitate se zašto danas mladi više ne mogu normalno razgovarati i nastavite sa svojim danom. No, iako možemo tvrditi da su mladi podložniji i izloženiji novostima i inovacijama, ulazak novih riječi u jezik ili promjena značenja postojećih riječi sasvim je uobičajen proces do kojeg dolazi zbog promjena u jezičnoj i izvanjezičnoj stvarnosti.
Svi smo brzo prihvatili izraze koronaparti, koronakriza i socijalno distanciranje ne razmišljajući o tome da oni zapravo dosad u hrvatskom jeziku nisu postojali. Razni dijelovi svijeta danas su povezaniji no ikad, tehnološke inovacije postale su svakodnevne, a i društvene promjene odražavaju se u jeziku.
Ulazak novih riječi – neologizama u jezik jedan je od najvećih izazova za kvalitetne prevoditelje jer moraju odlučiti hoće li prihvatiti nečiju novotvorenicu, preuzeti stranu riječ i u kojem je obliku napisati, hoće li pronaći neku hrvatsku istoznačnicu ili osmisliti novu riječ.
Koja je definicija neologizama?
Prije nego što se pozabavimo problematikom prevođenja neologizama, prvo ćemo ih pokušati definirati. Termin dolazi od grčkih riječi „neos“ (mlad, nov) i „logos“ (riječ), a za neologizam možemo reći da je jezična novotvorevina ili pak posuđenica iz nekog drugog jezika koja kod govornika još nije općeprihvaćena. Postoje cijele znanstvene rasprave o tome što se može smatrati neologizmom, a što ne, koliko riječ mora biti nova da bi se smatrala neologizmom, smije li se raditi o skraćenici ili o postojećoj riječi s novim značenjem, no za potrebe ovog članka navedena će nam definicija biti dovoljna.
Pri prijevodu neologizama rječnik često ne pomaže.
Kako se prevode neologizmi?
Kao što smo već spomenuli, prijevod neologizama jedan je od najvećih izazova za prevoditelje. Budući da se radi o novoskovanim izrazima ili novim značenjima postojećih riječi, često se riječ uopće ne nalazi u rječnicima pa u potrazi za rješenjem treba posegnuti za manje pouzdanim izvorima kao što su internetski forumi ili blogovi. No ako prevoditelj i nađe ideju za prijevod na internetu, očekuje ga još poteškoća.
Ako se radi o prelasku strane riječ u drugi jezični sustav, riječ prolazi kroz promjene na više razina. Naime, riječ mora biti fonološki, morfološki i semantički prilagođena ciljnom jezičnom sustavu. Kao primjer možemo uzeti društvenu mrežu „Face“, koju smo u uvodu spomenuli u njezinom izvornom, ali skraćenom obliku. Mogli bismo argumentirati da je ta riječ u hrvatskom postala toliko česta i uobičajena da je možemo fonološki prilagoditi u „Fejs“, a na morfološkoj razini u primjeru „stavi na Fejs“ već vidimo da je ta riječ u hrvatskom postala imenica muškog roda koji u engleskom na toj razini ne postoji. Semantički možemo reći da se značenje riječi odnosi na određenu društvenu mrežu kao i u engleskom. Prevoditelj će u ovom slučaju morati odlučiti hoće li preuzeti englesku riječ u punom obliku (Facebook), hoće li čitatelju opisno objasniti o čemu se radi ili će se odučiti za neologizam „Fejs“, a njegova odluka može ovisiti i o vrsti teksta koji prevodi. U tekstu časopisa za mlade „Fejs“ se doima dobrim rješenjem, no ako se radi o ozbiljnom novinskom članku, vjerojatnije je neko od druga dva rješenja.
Prevoditelj se, također, može naći u situaciji da je za neku stranu riječ već osmišljena hrvatska inačica. Npr. za tablet nam se nudi neologizam „dlanovnik“, no na umu moramo imati činjenicu da će publika prije znati značenje riječi „tablet“ od značenja riječi „dlanovnik“.
Kod već spomenute „koronakrize“ prevoditelj će biti svjestan toga da je ova novotvorenica, unatoč trenutačnoj prihvaćenosti unutar govorne zajednice, doslovan prijevod s engleskog jezika („corona crisis“) i da je ovaj način tvorbe složenice netipičan za hrvatski jezik te da bi možda bolje rješenje bilo „kriza izazvana koronavirusom“, ali će ga uvriježenost izraza „koronakriza“ potencijalno odvratiti od domišljatosti.
Osim navedenog, prevoditelj se može naći i u situaciji da je u izvornom jeziku izraz toliko nov da nijedno od gore navedenih rješenja još ne postoji pa će sam morati odlučiti kako postupiti.
Prijevodi u Ad Hoc – Centru
Prevoditelji u Ad Hoc – Centru nastoje pronaći najbolje rješenje za svaku situaciju. Sve vrste prijevoda za vas odrađuju visokokvalificirani prevoditelji i sudski tumači s dugogodišnjim iskustvom, od kojih su neki i izvorni govornici stranog jezika na koji prevode. U svojoj ponudi imamo prijevode na čak 30 svjetskih jezika.
Jedna smo od rijetkih prevoditeljskih kuća koja posjeduje najviše međunarodne certifikate izvrsnosti ISO 9001 i 17100, što je dodatno jamstvo da će svi vaši prijevodi biti odrađeni maksimalno točno, kvalitetno te u dogovorenom vremenskom roku.
Za detaljnije informacije o cijenama i rokovima isporuke prijevoda slobodno nam se obratite na ispod navedene kontakte:
Ured u Zagrebu
e-pošta: prijevodi@adhoc.hr
broj telefona: 01/580 04 88
adresa: Draškovićeva 4a, Zagreb
Ured u Osijeku
e-pošta: adhoc@adhoc.hr
broj telefona: 031/215 500
adresa: S. Radića 12, Osijek
Izvori informacija:
https://prezi.com/i8imeebaldiu/translating-neologisms/?fallback=1
