Znanstvena fantastika
Znanstvena fantastika pripada spekulativnoj vrsti fikcije koja spada u popularnu vrstu književnosti. Iako elementi znanstvene fantastike u književnosti postoje otkako postoji i sama književnost, sam žanr nastao je u vrijeme industrijske revolucije kada su pisci i intelektualci počeli intenzivnije razmišljati o posljedicama korištenja i brzog razvijanja tehnologije. Budući da pripada spekulativnoj vrsti književnosti, znanstvena se fantastika bavi temama i pričama koje su izmišljene. Ipak, takve teme i priče do određene su mjere temeljene na znanstvenim postavkama, teorijama i činjenicama.
Teme koje se ističu u znanstvenoj fantastici su: putovanje kroz svemir, putovanje kroz vrijeme, upoznavanje izvanzemaljskog života, utopije i distopije, paralelne dimenzije i alternativne povijesti itd. U skladu s takvim temama počeli su se javljati i podžanrovi poput cyberpunka, steampunka, space ili svemirske opere, alternativnih povijesti itd.
Problemi u prevođenju znanstvene fantastike
Oslanjanje znanstvene fantastike na znanstvene discipline važno je za određivanje nekih osnovnih problema u njezinom prevođenju.
Kao prvo, znanstvena fantastika upravo zbog znanstvenih činjenica može biti preopterećena znanstvenim nazivljem, to jest terminologijom. Nazivlje često i samim prevoditeljima, a kamoli laicima može biti u potpunosti nerazumljivo. Terminologija zna biti obilježena složenicama, oslanjati se na klasične jezike (poput latinskog i grčkog) i internacionalizme te obilovati kraticama i pokratama. Prijevod terminologije stoga zna biti zamoran zbog potrebe za različitim stručnim rječnicima.
Prevođenje neologizama, to jest novostvorenih riječi ili izraza koji nisu općeprihvaćeni, a koje stvaraju sami pisci znanstvene fantastike također može predstavljati svojevrstan problem, kao i potpuno izmišljena imena za bića, pojave, planete itd.
Tako je, naprimjer, Isaac Asimov, jedan od najpoznatijih pisaca znanstvene fantastike, i sam bio profesor biokemije na Sveučilištu u Bostonu te je bio „znanstveno potkovan“. Najpoznatiji je možda po svoja tri zakona robotike koja su iznesena u romanu Ja, robot, što je znanstvena disciplina kojoj je, uostalom, sam i dao naziv. Osmislio je nazive poput psihopovijesti (izmišljena znanstvena disciplina) te složenice i riječi poput: taxi-gyro, visivox show, visi-lid itd.
Neki autori mogu čak osmisliti vlastite jezike koji mogu biti ili potpuno izmišljeni (najbolji primjer ovdje dolazi iz fantastike – Tolkien je prvo osmislio vlastite jezike, od vilenjačkog jezika do crnog jezika Mordora – da bi kasnije oko njih stvorio sve svoje priče). Kao jedan od primjera izmišljenog jezika možemo navesti Nadsat, fikcionalni jezik iz Paklene naranče Anthonyja Burgessa, koji pod utjecajem ruskog sadrži riječi i fraze poput: appypolly loggy, bezoomy, creech, eemya, guff itd.
Kako prevoditi znanstvenu fantastiku?
Kao što se može vidjeti, znanstvena fantastika može doći u različitim oblicima žanrovskih i podžanrovskih koktela, a svaki sa sobom nosi cijeli niz specijaliziranog i/ili izmišljenog nazivlja. Postoji li neko univerzalno rješenje, neki provjereni recept za dobar prijevod znanstvenofantastičnog teksta?
Rješenje se nameće samo po sebi, a to je učenje, učenje, učenje! Tehnologija, pogotovo ona računalna, sve se brže razvija i nadograđuje. U 21. stoljeću nalazimo se bliže znanstvenoj fantastici nego ikad prije u ljudskoj povijesti. Internet nam daje pristup cijelom nizu informacija koje su nam dostupne u obliku online enciklopedija, e-knjiga i romana, kao i digitaliziranih udžbenika. Stoga nema razloga da takvu tehnologiju ne iskoristimo kako bismo nadogradili vlastito znanje i upoznali se sa znanstvenom terminologijom koja bi nam bila potrebna tijekom prevođenja znanstvenofantastičnog romana.
Drugo pitanje na koje se mora odgovoriti jest – do koje se mjere izmišljena imena i termini mogu „pohrvatiti“? Nažalost, ni na to nema univerzalnog odgovora, to jest pohrvatiti se mogu u onolikoj mjeri koliko nam to tekst na kojem radimo, dopušta. Ono što se može u potpunosti prevesti, naravno, uvijek se prevodi. Uzmimo za primjer Digitalni ugljik koji je već preveden na hrvatski jezik (prijevod Neven Dužanec) pa je tako pojam iz Digitalnog ugljika, Harlan’s World, postao Harlanov svijet, Envoy Corps postale su jedinice Poslanika, a Newpest je postala Nova Pešta – u potpunosti prilagođena hrvatskom.
Ponekad ćemo ime moći vjerno prevesti, ponekad samo „napola“, a ponekad ćemo ga jednostavno morati ostaviti u izvornom obliku. Kako bismo se mogli prilagoditi prijevodu takvih vrsta tekstova, ne preostaje nam ništa drugo nego da ih što više čitamo i u njima uživamo, u što različitijim oblicima i žanrovima. Dobro je zapamtiti da je, osim proširivanja vlastitog znanja, za prevoditelje (posebno za one koji prevode znanstvenu fantastiku) iznimno važno razvijati i vlastitu maštu.
Izvori
https://www.britannica.com/art/science-fiction
http://ekladata.com/-Byix64G_NtE0xI4A6PA1–o1Hc/Asimov-Isaac-I-Robot.pdf
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=43389
